"Cijena znanja" tema je ovogodišnjeg Tjedna otvorenog pristupa (19. – 25. listopada).
Znanje stvaramo i razmjenjujemo s ciljem unapređenja ljudske spoznaje i promicanja općeg dobra. Prepoznajemo da je pristup znanju i njegova razmjena ljudsko pravo. Unatoč tome, troškovi pristupa i diseminacije znanstvenih informacija kontinuirano rastu, nerijetko i drastično. Postavlja se pitanje: zašto i tko od takvog sustava profitira?
Rastuća konsolidacija i komercijalna kontrola nad svim aspektima znanja imaju svoju cijenu. Ovogodišnja tema potiče nas na razmišljanje o financijskim, ljudskim i ekološkim troškovima stvaranja, razmjene i očuvanja znanja – posebice kada su ti troškovi vođeni privatnim, a ne javnim interesima. Prošlogodišnja tema "Tko je vlasnik našeg znanja?" osvrnula se na problem komercijalnog vlasništva nad znanjem. Ovogodišnja tema suočit će se s troškovima toga i načinima povrata kontrole nad sustavima koji bi trebali služiti javnom interesu.
Ti troškovi daleko nadilaze brzo rastuće cijene pretplata na časopise i naknade za obrade članaka. Nužno je uzeti u obzir kolika je vrijednost vremena i truda koje autori, recenzenti i urednici ulažu u publikacije i kome služi taj neplaćeni rad? Koja je cijena isključivanja većeg dijela svjetske populacije iz ravnopravnog sudjelovanja u stvaranju, razmjeni i održavanju znanja ili nepriznavanja suvereniteta autohtonih naroda nad njihovim podacima? Zašto se radovi istraživača licenciraju za obuku vlasničkih sustava umjetne inteligencije bez pristanka ili naknade i zašto platforme za razmjenu znanja sada često nadziru korisnike? Koja je cijena davanja prednosti podatkovnim centrima nad potrebama ljudi za električnom energijom i vodom?
Status quo nije pravedan. Nikada nije bio i njegovo održavanje nije neutralno. Izgradnja sustava za razmjenu znanja koji odražavaju najbolje interese zajednica kojima služe zahtijeva individualnu i kolektivnu predanost.
Srećom, brojni primjeri potvrđuju kako je moguće stvarati, održavati i dijeliti znanje kao javno dobro. Od modela upravljanja podacima autohtonih naroda do održivih, nekomercijalnih modela objavljivanja kojima upravlja akademska zajednica, vidljiv je snažan zamah prema promjeni. Važnost ovih pristupa prepoznale su 193 zemlje usvajanjem UNESCO-ove Preporuke o otvorenoj znanosti. Međunarodni tjedan otvorenog pristupa prigoda je za prijelaz s rasprave na konkretno djelovanje u smjeru pravednijih modela razmjene znanja.
Iako se Tjedan otvorenog pristupa 2026. službeno obilježava u listopadu, institucije se potiču na organizaciju aktivnosti tijekom cijele godine, prilagođavajući temu lokalnim kontekstima i konkretnim potrebama svojih zajednica. Dostupni su prilagodljivi grafički predlošci za promicanje ovih lokalno prilagođenih tema.
Na mrežnoj stranici openaccessweek.org dostupni su promotivni materijali, prijevodi i dodatne informacije. Službeni hashtag za tjedan je #OAWeek.
O organizaciji SPARC
SPARC je neprofitna organizacija koja promiče otvorene sustave u području istraživanja i obrazovanja, omogućujući svima pristup, doprinos i korištenje znanja koje oblikuje naš svijet. Međunarodni Tjedan otvorenog pristupa utemeljili su SPARC i partneri iz studentske zajednice 2008. godine. Saznajte više na sparcopen.org.
O Međunarodnom tjednu otvorenog pristupa
Tjedan otvorenog pristupa predstavlja jedinstvenu priliku za povezivanje globalnih inicijativa usmjerenih prema otvorenom dijeljenju znanja razvojem politika i naglašavanjem važnosti društvenih pitanja koja utječu na ljude diljem svijeta. Ovaj događaj globalno obilježavaju pojedinci, institucije i organizacije, a njegovu organizaciju koordinira međunarodni savjetodavni odbor koji svake godine određuje temu. Službeni hashtag Tjedna otvorenog pristupa je #OAweek.