Tema ovogodišnje Međunarodne nedelje otvorenog pristupa (19–25. oktobar) je „Cena znanja”.
Stvaramo i delimo znanje kako bismo unapredili ljudsko razumevanje i opšte dobro. Priznajemo da su pristup znanju i njegovo deljenje ljudska prava. Pa ipak, troškovi pristupa znanju i njegovog deljenja u dalje rastu, često dramatično. Zašto? Ko od toga ima koristi?
Sve veća koncentracija i komercijalna kontrola nad svim aspektima znanja ima svoju cenu. Ovogodišnja tema nas podstiče da razmislimo o finansijskim i ekološkim troškovma, ali i o ceni koju stvaranje, deljenje i održavanje znanja ima po ljude – posebno kada su ti troškovi vođeni privatnim, a ne javnim interesima. Prošlogodišnja tema „Ko je vlasnik našeg znanja?“ osvrnula se na realnost komercijalnog vlasništva nad znanjem. Ovogodišnja tema će se pozabaviti troškovima te realnosti i mogućnostima za ponovno preuzimanje kontrole nad sistemima koji bi trebalo da služe javnom interesu.
Ti troškovi daleko prevazilaze rastuće cene pretplate na časopise i naknade za objavljivanje u otvorenom pristupu. Koliko vrede vreme i trud koje autori, recenzenti i urednici ulažu u publikacije i čijim interesima služi taj neplaćeni rad? Koliko košta isključivanje velikog dela svetske populacije iz ravnopravnog učešća u stvaranju, deljenju i održavanju sopstvenog znanja, ili nepoštovanje suvereniteta nad autohtonim podacima? Zašto se naučni radovi objavljuju pod licencama koje dopuštaju treniranje veštačke inteligencije za potrebe vlasničkih sistema bez pristanka autora ili naknade i zašto platforme za deljenje znanja sve češće nadziru korisnike? Koliko košta to što su nam data centri važniji od potrebe običnih ljudi za strujom i vodom?
Trenutno stanje nije pravično. Nikada nije ni bilo, a njegovo održavanje nije bez posledica. Izgradnja sistema za deljenje znanja koji odražavaju najbolje interese zajednica kojima služe zahteva zalaganje za te sisteme – kako individualno, tako i kolektivno.
Srećom, postoji mnogo primera koji pokazuju kako možemo da stvaramo, održavamo i delimo znanje kao javno dobro. Počev od modela upravljanja podacima starosedelačkih naroda, pa sve do modela održivosti izdavaštva bez plaćanja naknada – nekomercijalnih i poteklih iz zajednice, pristupi koji tretiraju znanje kao zajedničko dobro, a ne kao robu koju treba eksploatisati, dobijaju sve veći zamah. Njihov značaj su priznale i 193 države usvajanjem Preporuke UNESKO-a o otvorenoj nauci. Međunarodna nedelja otvorenog pristupa je prilika da sa reči pređemo na dela i ubrzamo promene u pravcu onih načina deljenja znanja koji će biti verni razlozima zbog kojih znanje uopšte stvaramo.
Nedelja otvorenog pristupa 2026. godine obeležava se od 19. do 25. oktobra, ali rasprave i aktivnosti možete organizovati u bilo koje doba godine. Tema se može prilagoditi lokalnom kontekstu i usmeriti na aspekte značajne za lokalnu zajednicu. Na raspolaganju vam stoje grafički obrasci koji se mogu prilagoditi i koristiti u promociji lokalnih tema.
Prevodi ove objave na druge jezike, grafički materijali i više informacija o Nedelji otvorenog pristupa mogu se naći na veb-sajtu openaccessweek.org. Zvanični haštag je #OAWeek.
O SPARC-u
SPARC je neprofitna organizacija koja podržava otvorene sisteme u istraživanju i obrazovanju, omogućavajući svima, svuda, da pristupe znanju, doprinesu mu i imaju koristi od znanja koje oblikuje naš svet. Međunarodnu nedelju otvorenog pristupa osnovali su SPARC i partneri iz studentske zajednice 2008. godine. Saznajte više na sparcopen.org.
O Međunarodnoj nedelji otvorenog pristupa
Nedelja otvorenog pristupa je dragocena prilika da se globalni zamah ka otvorenom deljenju znanja poveže sa unapređenjem politika i značajem društvenih pitanja koja utiču na ljude širom sveta. Ovu manifestaciju obeležavaju pojedinci, institucije i organizacije širom sveta, a njenu organizaciju vodi globalni savetodavni odbor koji svake godine bira temu. Zvanični haštag Nedelje otvorenog pristupa je #OAweek.